3. međunarodna sigurnosna konferencija, Zagreb 2018.
Zagreb
27.04.2018.
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer organizirale su 3. međunarodnu sigurnosnu konferenciju pod nazivom „Hrvatska nacionalna sigurnost i vanjska i sigurnosna politika EU“, 27. travnja 2018. u Zagrebu.
Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a, Andrej Plenković.
U ime organizatora, dobrodošlicu su zaželjeli Srećko Prusina, ravnatelj Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i dr. Michael Lange, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu. Nazočnima se, također, obratio Njemački veleposlanik u Republici Hrvatskoj Thomas Schultze.
U uvodnom dijelu Konferencije govorili su Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske i član Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta te David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.
U panel diskusiji na kojoj se raspravljalo o prioritetima Strategije nacionalne sigurnosti te kibernetičkoj sigurnosti Europske unije i Republike Hrvatske sudjelovali su Terezija Gras, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, Vlado Galić, savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost, Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN', Dragutin Repinc, brigadir Hvatske vojske i savjetnik ministra obrane te Reiner Meyer zum Felde, umirovljeni brigadni general Savezne Republike Njemačke.
Cilj konferencije bilo je otvaranje rasprave na temu nacionalne sigurnosti te senzibilizacija stručne i šire javnosti o sigurnosnim izazovima i ugrozama s kojima se susreće suvremeno društvo, kao što su migracijski izazovi te izazovi u cyberspace-u.
Konferencija se primarno bavila sigurnosnim izazovima današnjice u Hrvatskoj i svijetu, prioritetima Strategije nacionalne sigurnosti te kibernetičkom sigurnosti Europske unije i Republike Hrvatske. Također, konferencija se bavila ulogom Schengenskog sporazuma u kontekstu europske i globalne sigurnosti.
https://www.dropbox.com/s/27bn9palbwwp2hf/3.sigurnosna_2.mp4?dl=0
U nastavku teksta možete pročitati govor predsjednika Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a, Andreja Plenkovića, na 3. međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji - Zagreb 2018.
Otvarajući 3. međunarodnu sigurnosnu konferenciju „Hrvatska nacionalna sigurnost i vanjska i sigurnosna politika EU“, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković naglasio je da su današnji sigurnosni izazovi transnacionalni, od pitanja terorizma, ratova i migracija do nestabilnosti u susjedstvu, korištenja kemijskog oružja i brzo mijenjajućih globalnih odnosa.
Rečeno - ispunjeno!
Podsjetio je da je na 2. Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji 2016. godine, na samom početku mandata, imao prigodu govoriti o hrvatskim strateškim ciljevima u području obrane i sigurnosti.
- Kazali smo da nam je cilj izraditi novu Strategiju nacionalne sigurnosti i donijeti Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Oba ta cilja su ostvarena - rekao je predsjednik Plenković naglasivši da je Vlada u prvih 10 mjeseci ostvarila ono što je najavljeno u Izbornom programu HDZ-a.
Jasan zakonodavni okvir
- Naš je cilj uspostaviti sveobuhvatan, koordiniran i proaktivan pristup svih institucija hrvatske države u smanjivanju ranjivosti društva te oživotvorenju koncepta domovinske sigurnosti. Strategija koju smo donijeli stvara preduvjete da se to realizira. Uspostavili smo jasan zakonodavni okvir s mehanizmima razvoja učinkovitog sustava domovinske sigurnosti, kako bismo odgovorili suvremenim sigurnosnim izazovima. Intenzivno radimo na prevenciji i rješavanju lokalnih sigurnosnih pojava, okončanju procesa razminiranja cijeloga hrvatskog teritorija te uspostavi jedinstvenog i učinkovitog sustava odgovora na krize i elementarne nepogode. Pritom ostvarujemo učinkovito i kohezivno djelovanje svih dionika koji sudjeluju u procesu rješavanja kriza - kazao je predsjednik Plenković.
Ključni ciljevi sigurnosne politike
Naglasio je da je uspostavljena posebna i potrebna koordinacija svih nadležnih tijela, čime se umrežavaju državne institucije, privatni sektor i građani te povećava optimalno korištenje postojećih resursa. Pojasnio je da sustav domovinske sigurnosti sadrži analizu rizika, pripremu mjera i odgovora na te rizike.
- Hrvatska na ovaj način, djelovanjem obrambenog i sigurnosno-obavještajnog sustava, sustava unutarnjih poslova i sustava zaštite i spašavanja, stavlja u funkciju provođenje ključnih ciljeva i naše sigurnosne politike, ali i daje doprinos onome što se radi na europskoj razini i u okviru međunarodnih organizacija čija smo članica - istaknuo je Plenković.
Dodao je da Hrvatska razvija sposobnosti zaštite kritične nacionalne i europske infrastrukture, što je ocijenio važnim jer se Hrvatska na taj način pokazuje pouzdanim partnerom koji ispunjava obveze i radi vlastite sigurnosti i radi sigurnosti svojih partnera.
Registar sigurnosnih rizika
Predsjednik Plenković kazao je da je u tijeku izrada Registra sigurnosnih rizika, koji će te rizike definirati odnosno prirodne katastrofe, ekocide, terorističke prijetnje, pojačani pritisak nezakonitih migracija, kibernetičke napade i epidemije.
- Zakonskim promjenama omogućili smo formiranje pričuvnih pukovnija koje će se moći koristiti i u zadaćama potpore civilnim tijelima vlasti i stanovništvu u okviru sustava domovinske sigurnosti - napomenuo je.
Jačanje mehanizama sustava domovinske sigurnosti
Pritom je podsjetio da su prošlogodišnja požarna sezona, neuobičajeno velike snježne padaline na području Gorske Hrvatske i poplave koje su pogodile niz hrvatskih županija pokazale opravdanost jačanja mehanizama sustava domovinske sigurnosti.
- Na sve smo te krize reagirali brzo i učinkovito. Operativne, financijske i institucionalne mjere koje smo poduzeli kroz proces naučenih lekcija nakon sastanka u Divuljama u listopadu sigurno će se već u ovoj sezoni pokazati kao brži, bolji i učinkovitiji mehanizam koji reagira i preventivno, a ne samo reaktivno - poručio je Plenković.
U tom je kontekstu napomenuo da je formirano Operativno vatrogasno zapovjedništvo te najavio vježbu „Sigurnost 2018“ koja će se održati tijekom svibnja.
Provedena je i vježba „Kibernetički štit 2018“ tijekom koje je provjeren rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u odgovoru na kibernetički napad prema nekoliko scenarija.
Što se tiče obrane i Oružanih snaga, predsjednik Plenković naglasio je da je nakon šest godina pada i stagnacije, povećan obrambeni proračun, dvije godine za redom.
Tradicija obrambene vojske
- Znamo da Hrvatska ima snažnu tradiciju obrambene vojske, pobjedničke vojske u Domovinskom ratu, i to nas obvezuje na temeljitu i promišljenu modernizaciju. Znamo da nam na taj način raste i vjerodostojnost, kao pouzdanog partnera i saveznika, ali i kontributora u mirovnim akcijama Ujedinjenih naroda. Ulaganje u obranu je ulaganje u sigurnost i vlastiti prosperitet, ali jednako tako i u gospodarski razvoj zemlje. Hrvatska obrambena industrija generator je razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda - naglasio je predsjednik Plenković i dodao da 98% svega proizvedenog u hrvatskoj obrambenoj industriji ide u izvoz.
- Stoga želimo ulagati upravo u taj segment, jačati domovinsku sigurnost te pridonijeti zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, integriteta državnog područja i sigurnosti svih naših ljudi - poručio je Plenković.
Podignut standard hrvatskih vojnika
Naglasio je da je povećanjem proračuna za obranu, podignut standard i povećano dostojanstvo hrvatskih vojnika, pritom posebno zahvalivši osobnom, iskrenom i srčanom pristupu ministra obrane Damira Krstičevića.
Podsjetio je da je 2016. proračun za obranu iznosio 3,982 milijarde kuna ili 1,15% BDP-a, u 2017. taj je proračun iznosio 4,370 milijardi kuna, a u 2018. 4,815 milijardi kuna.
- Idemo prema onih zacrtanih 2%, ali sustavno, učinkovito, planski na način da se naša kompatibilnost i interoperabilnost s drugim oružanim snagama vidi i da je održiva.
Nabava borbenih zrakoplova
U tom je kontekstu spomenuo odluku o nabavi borbenih zrakoplova, koju je ocijenio povijesnom.
- Prva smo Vlada koja je imala znanja, hrabrosti i odlučnosti na početku mandata donijeti stratešku odluku da idemo u nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova. Proveli smo transparentan proces, takozvani „vlada prema vladi dijalog“, i nakon procesa koji je trajao skoro godinu dana donijeli odluku da izaberemo izraelske zrakoplove F-16 Barak koji su potpuno prilagođeni NATO standardima i koji će osigurati sposobnost Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina, s najmodernijom tehnologijom i vrlo jasno predviđenim troškovima i planiranim proračunskim sredstvima - kazao je predsjednik Plenković.
Dodao je da će na taj način uloga Hrvatske u sigurnosnom pogledu i na jugoistoku Europe, ali i kao saveznice u NATO-u i članice Europske unije, dobiti sasvim drugu dimenziju.
Kibernetički napadi
Govoreći o hrvatskoj policiji, koja je dio sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, naglasio je da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa suradnicima radi na poboljšanju kvalitete života hrvatskih policajaca i njihovog standarda, ali i na modernom i učinkovitom sustavu koji je u stanju odgovoriti i pitanjima kriminaliteta i velikim izazovima s kojima je Hrvatska suočena u pitanju ilegalnih migracija.
- Poseban problem u novije vrijeme predstavljaju hibridne prijetnje, radikalizacija putem Interneta i nezakoniti sadržaji na Internetu, te u tom smislu nastavljamo suradnju u otkrivanju i uklanjanju terorističkih i drugih nezakonitih sadržaja. Sudjelujemo u zajedničkim naporima članica Europske unije u suzbijanju takvih kriminalnih aktivnosti i zaštiti digitalne infrastrukture od kibernetičkih napada.
Veliki uspjeh hrvatske policije
Pohvalio je pritom veliki uspjeh hrvatske policije kada su prije dva dana hrvatski cyber policajci otkrili i uhitili vlasnika najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa za DDoS kibernetičkenapade.
- Time je potvrđena spremnost hrvatske policije da se bori s najsloženijim suvremenim oblicima kibernetičkih prijetnji - poručio je Plenković.
Naglasio je da hrvatska policija primjenom suvremenih analitičkih metoda nastoji djelovati proaktivno i približiti se načinu rada najučinkovitijih policija u svijetu, za što je potrebno imati i dobro obučenu, ali i opremljenu policiju.
Pristupanje Schengenu
Ističući da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor jedan od dva ključna hrvatska koraka u europskoj politici, kazao je da taj politički i strateški cilj bitno mijenja značaj i ulogu Hrvatske i u regiji, ali i Europskoj uniji.
- U proteklih godinu i pol dana napravili smo izuzetne napore u ispunjavanju svih tehničkih uvjeta za članstvo. Surađujemo s drugim državama članicama, razmjenjujemo podatke kroz Schengenski informacijski sustav i, s obzirom da Hrvatska ima jednu od najdužih granica, pripada nam važna i odgovorna uloga u zaštiti vanjske granice Europske unije, koja je ujedno vanjska granica Hrvatske - rekao je predsjednik Plenković. Dodao je da je ambicija i cilj ispuniti sve potrebne tehničke, organizacijske i zakonodavne uvjete za članstvo u Schengenu do kraja 2019. godine, u mandatu aktualne Junckerove Komisije.
Izrazio je uvjerenje da će svi tehnički uvjeti biti ispunjeni, čime će Hrvatska biti u poziciji da se politička odluka o članstvu u Schengenu dogodi u vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Govoreći o sustavu domovinske sigurnosti, naglasio je da su osnaženi i kapaciteti Državne uprave za zaštitu i spašavanje, koja je učinkovita i u komplementarnom i u preventivnom djelovanju, što se vidjelo u nizu situacija u hrvatskim županijama ove godine. Pritom je pohvalio doprinos hrvatskih vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa i svih drugih tijela koja pomažu odgovoriti na brojne krize.
Naglasio je da Hrvatska svojim aktivnostima pridonosi i NATO-u i Europskoj uniji i prepoznaje napore ovih dviju organizacija u njihovom komplementarnom djelovanju, na tragu Zajedničke izjave Europske unije i NATO-a iz Varšave, glede hibridnih prijetnji, pomorske suradnje, cyber-obrane, obrambenih sposobnosti, zajedničkih vježbi i izgradnje obrambenih i sigurnosnih kapaciteta.
Stabilnost
- Hrvatska želi stabilnost na jugoistoku Europe. Smatramo da je to jako važno, a naši partneri od nas očekuju posebnu ekspertizu, poseban savjet i posebnu analizu stanja o tome što se zbiva u hrvatskom susjedstvu. S te strane pružit ćemo političku podršku i konkretnu pomoć u reformskim naporima svih susjednih zemalja, a one će napredovati sukladno individualnim zaslugama i ispunjavanju kriterija - poručio je predsjednik Plenković.
Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti, kazao je da je Hrvatska donošenjem Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti započela s izgradnjom modernog sustava kibernetičke sigurnosti. Dodao je da je u tijeku priprema za implementaciju direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije. U tom je kontekstu naglasio važnost djelovanja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Načelo solidarnosti
Kada je riječ o migracijama, predsjednik Plenković naglasio je važnost načela solidarnosti, ali uz provedbu nacionalnih propisa, pravne stečevine Europske unije i odgovarajućih međunarodnih konvencija.
- Vodimo računa o nacionalnim interesima i sudjelujemo u mehanizmima pronalaženja najboljeg rješenja za novo zakonodavstvo i sudsku praksu na razini Europske unije. S te strane očekujem da ćemo ulagati dodatne napore s našim partnerima. Nismo država koja je odlučila na svoje granice staviti fizičke barijere ili žice. Štitimo naše granice na temelju aktivnosti bilo tehničkih kapaciteta bilo budnosti hrvatske policije - poručio je Plenković.
Važnost EU kao globalnog aktera
S aspekta Zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike, Hrvatska želi ojačati značaj Unije kao globalnog aktera.
- Našim članstvom u NATO-u i sudjelovanjem u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, jačamo i sustav kolektivne obrane i sustav kolektivne sigurnosti. To potvrđuje da je gotovo 400 pripadnika naših Oružanih snaga angažirano u misijama NATO-a, UN-a ili Europske unije, u operacijama potpore miru i NATO aktivnostima ojačane prednje prisutnosti. Hrvatska s te strane gradi svoj kredibilitet, kao zemlja koja je dugi niz godina bila primatelj sigurnosti, a sada se profilirala sa svojim iskustvima u protekla dva desetljeća i sa, što je najvažnije, pripadnicima vojske i policije koji imaju realno iskustvo kriznih situacija obrambenog Domovinskog rata, da to iskustvo primjenjuju u mirovnim misijama diljem svijeta - istaknuo je predsjednik Plenković.
Kazao je da novi potencijal suradnje na razini Europske unije predstavlja Stalna strukturirana suradnja u području obrane i sigurnosti, takozvani PESCO, pri čemu je nužno osigurati komplementarnost djelovanja te izbjeći dupliciranje.
Globalni, europski i regionalni procesi
Podsjetio je da je Hrvatska odlučila participirati u onim segmentima stalne strukturirane suradnje koji se odnose na prirodne katastrofe, razmjestivost snaga, vojnu mobilnosti, mrežu logističkih čvorišta, kibernetičku sigurnost i pomorsku suradnju.
- U proteklih godinu i pol dana dokazali smo da razumijemo globalne, europske i regionalne procese koji nas okružuju, da smo pouzdan saveznik i partner, da smo ojačali financijska sredstva, da smo ojačali operativne sposobnosti, da reagiramo brzo i učinkovito i da smo se kvalitetno pozicionirali kao zemlja koja u sigurnosnom pogledu ima izrazito kvalitetan i pozitivan imidž i koja će osigurati sigurnost i nepropusnost vanjskih granica Europske unije, rekao je predsjednik Plenković naglasivši kako će Hrvatska pomoći približavanju susjednih zemalja iz jugoistoka Europe prema Europskoj uniji i NATO-u.
- Spremni smo graditi i bilateralne i multilateralne kontakte i odnose kako bi svi naši ljudi, bilo da žive u Hrvatskoj ili nekoj drugoj članici Europske unije, živjeli sigurnije u svijetu koji je svakim danom suočen sa sve većim i raznovrsnijim izazovima - poručio je predsjednik Andrej Plenković.
http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/povecanje-broja-i-kompleksnost-sigurnosnih-izazova-zahtijevaju-koordiniran-pristup
http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/hrvatska-u-sigurnosnom-pogledu-ima-izrazito-kvalitetan-i-pozitivan-imidz
https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-hrvatska-u-sigurnosnom-pogledu-ima-izrazito-kvalitetan-i-pozitivan-imidz/23787
Galerija fotografija
