2015. godina >>>  

MEĐUNARODNA SIGURNOSNA KONFERENCIJA ZAGREB 2015


Zagreb

18.09.2015.


Danas je u zagrebačkom hotelu Westin održana Međunarodna sigurnosna konferencija Zagreb 2015. u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i njemačke Zaklade Konrad Adenauer. Cilj konferencije je bio kroz otvaranje rasprave na temu nacionalne sigurnosti senzibilirati stručnu i širu javnost o sigurnosnim izazovima o sigurnosnim i ugrozama s kojima se susreće suvremeno društvo. Domaći i strani stručnjaci - na dva panela - izlagali su niz ključnih tema vezanih za sigurnosne izazove današnjice - ali i sutrašnjice - te o nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske.
U ime organizatora konferencije riječi dobrodošlice brojnim su sudionicima uputili voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, dr. sc. Michael Lange i ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina koji je tom prilikom iznio: „Današnja izbjeglička kriza zahvaća Europu. Radi se o ljudima, a u središtu svake demokratske politike, a naročite one demokršćanske, treba biti – čovjek, koji je svaki jedinstven i neponovljiv. Kakva nam je demografska politika i što nam donosi sutra u kontekstu ovih današnjih događanja? Kako Hrvatska može odgovoriti na te izazove sama a kako kao članica Europske unije, NATO saveza i Ujedinjenih naroda? Treba li nam novi strateški pravac sigurnosne politike?“

Nakon riječi dobrodošlice predstavnika organizatora, međunarodnu je konferenciju službeno otvorio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko koji je pritom rekao: „Veseli me činjenica što postajemo svjesni nužnosti ukazivanja na sigurnosne izazove i ugroze s kojima se suvremeno društvo susreće. Ovo je jedinstvena prigoda za razmjenu iskustava, kao i za skretanje pozornosti na neke sigurnosne izazove kojima obično ne pridajemo osobiti značaj. No, govoriti o globalnim sigurnosnim izazovima i njihovim utjecajima u uvjetima opće nestabilnosti i neizvjesnosti jednako je teško i nezahvalno kao i predviđanje, primjerice, burzovnih kretanja. I u jednom i u drugom slučaju analiziraju se nebrojeni parametri i uzajamne međuovisnosti koje u svakom sljedećem trenutku mogu uzrokovati dijametralno suprotne rezultate. Odgovorna politika mora osim stvaranja preduvjeta za rast i razvoj ukupnog društva, djelotvorno i s pozornošću pratiti izazove i ugroze s kojima se društvo može suočiti. Hrvatska se danas, kao dio EU, suočava sa sigurnosnim izazovima koji svoje izvorište imaju izvan naših granica. Neki od najvećih izazova svakako su terorističke prijetnje ISIL-a kojima su direktno izloženi hrvatski državljani. Ilegalni imigranti iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka i s tom migracijom povezani izazovi, ugroze koje proizlaze iz ukrajinske krize, energetska ovisnost posebice jednog dijela zemalja EU a dijelom i Hrvatske. Sukobi na sjeveru Afrike, Bliskom istoku, Iraku, Afganistanu još uvijek nisu riješeni a doveli su do najveće izbjegličke krize nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatska se upravo suočava s prvim valom ulaska izbjeglica pri čemu nas Vlada uvjerava da smo spremni suočiti se s izbjegličkim kaosom. Je li Hrvatska doista spremna prihvatiti toliki val izbjeglica? Zašto dopuštamo nekontrolirani ulazak velikog broja ljudi u Hrvatsku? Hoće li ovaj izbjeglički egzodus u konačnici destabilizirati čitavu Europu? Pitanja su to koja traže konkretne odgovore, ozbiljan, organiziran pristup a ne prazna obećanja onih koji nisu sposobni upravljati ovom teškom krizom.“

Glavni je govornik bio Josip Buljević, savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost u Uredu Predsjednice RH.

Srećko Prusina je prigodom pozdrava gostima iznio: „Današnja izbjeglička kriza zahvaća Europu. Radi se o ljudima, a u središtu svake demokratske politike, a naročite one demokršćanske, treba biti – čovjek, koji je svaki jedinstven i neponovljiv. Kakva nam je demografska politika i što nam donosi sutra u kontekstu ovih današnjih događanja? Kako Hrvatska može odgovoriti na te izazove sama a kako kao članica Europske unije, NATO saveza i Ujedinjenih naroda? Treba li nam novi strateški pravac sigurnosne politike?

U raspravi su sudjelovali: mr.sc. Nikola Brzica, stručnjak za informacijsku sigurnost, mr.sc. Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, Europski parlament, dr.sc. Ralf Brauksiepe, državni tajnik u Ministarstvu obrane, Savezna Republika Njemačka, Ian Brzezinski , the Brzezinski Group LLC, SAD, prof. dr. Carolyn Haggis, Europski centar za sigurnosne studije George C. Marshall, Monika Hohlmeier, koordinatorica u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Europski parlament, prof. dr. Matthew Rhodes, Profesor studija nacionalne sigurnosne i direktor programa za srednju i jugoistočnu Europu, Europski centar za sigurnosne studije George Marshall, Dr.sc. Mladen NAKIĆ, generalni direktor Centra za međunarodne studije, Zagreb i stručni savjetnik HSLS-a, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, Dekan Veleučilišta VERN', prof.dr.sc. Krešimir Ćosić, general pukovnik u mirovini, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, bivši zamjenik ministra obrane RH i Saborski zastupnik, dr.sc. Simona Kuti, Znanstveni odsjek za migracijska i demografska istraživanja, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, prof.dr.sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Hrvatski sabor te general u mirovini Damir Krstičević, predsjednik Odbora na nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove, Hrvatska demokratska zajednica , predsjednik Vijeća za domovinsku sigurnost koji je ujedno i objedinio zaključke u završnim napomenama.